أهل السنة والجماعة - Ehlu sunnet vel-džemat

Islamski portal | Džemat-Sabah

Islam - Vjera mira Naslovna ISLAM|TEME Velikani Ummeta | Biografije Biografija šejha Muhammeda el-Hazendara, rhm.

Biografija šejha Muhammeda el-Hazendara, rhm.

Share

Priredio: Mithad R. Ceman

Ime i porijeklo: Porodica uvaženog šejha Mahmuda b. Muhammeda el-Hazendara (1952. – 19. 12. 2001.) vodi porijeklo iz Palestine koju su napustili poslije godine koja je u historiji palestinskog naroda zapamcena pod nazivom nesreca, katastrofa (nukbeh) koja se desila 1948. Novi život zapoceli su u gradu Džebla u Siriji gdje se šejh rodio i to u džamiji Sultan Ibrahim-paša, godine 1952. Pet godina kasnije umire mu otac. Iako je po starosti bio pretposljednji clan svoje porodice, ipak je po obavezama rano zauzeo prvo mjesto, jer trebalo je prehraniti desetoclanu porodicu.

Školovanje i potraga za znanjem

Pohadao je edukativni program u džamiji “Zejd b. Sabit”, radijallahu anhu, u Damasku, tako da je Kur’an casni i šerijatske nauke naucio prije negoli je završio drugi razred osnovne škole. Studirao je na Univerzitetu u Damasku na Fakultetu za arapski jezik koji je završio 1979., a istovremeno je radio kao prodavac odjece u blizini mesdžida El-Hajatin, na pijaci za prodaju odjece (krojacko tržište) u gradu Damasku. Oženio se casnom djevojkom iz ugledne damaske porodice.

Sa željom da dovrši svoje znanstveno i strucno usavršavanje, šejh Mahmud okoncao je magistarski studiji iz arapskog jezika na Pendžabskom univerzitetu 1984. godine, dok je doktorske studije prijavio na Sindskom univerzitetu u Pakistanu, ali ga zbog ucešca u obrazovnom sistemu i misionarstvu nije uspio završiti.

Misionarska posvecenost i životni angažman

Rano se posvetio islamskom misionarstvu pa je postao primjer uspješnog misionara. Voljeli su ga svi oni sa kojima je saradivao, tako da je imao utjecaj na mnoge ljude. Držao je hutbe u mnogim džamijama Damaska gdje su ga slušaoci upoznali kao iskrenog govornika koji se drži aktuelnih tema i na tom putu nije se bojao nicijeg prigovora. Takoder, hutbe je držao i u Peševaru u Pakistanu, ali i u Dohi. Ko bi ga cuo, zavolio bi ga i trudio se da ponovno prisustvuje njegovoj hutbi.

Nekoliko mjeseci proveo je nepravedno u zatvoru, u kojem su zatvorski cuvari primoravali ostale zatvorenike da obuveni hodaju po njemu, tako da je od toga imao modrice po cijelom tijelu. U tim trenucima kao svoj jedini izlaz vidio je upucivanje dove Allahu da se onesvijesti kada prvi covjek prede preko njega, tako da ne osjeti ostale.

Godine 1981. sa svojom je porodicom napustio Siriju i uputio se u države regiona gdje je radio kao profesor. Poslije odredenog vremena bolji uvjeti za rad i život ukazali su se u Pakistanu, pa se 1984. godine preselio u Peševar. Prije preseljanja Allah mu je dao kušnju te mu je preselila kcerka, ali ga je Allah pocastio drugom kcerkom. Volonterski je predavao na Univerzitetu da‘ve i džihada gdje je predavao više predmeta iz oblasti odgoja i da‘ve.

Bio je veoma aktivan i posvecen napredovanju islama i muslimana, tako da je dugi niz godina objavljivao clanke u novinama, bio je zamjenik glavnog direktora za Komisiju islamskog dobrocinstva. Postavljen je za direktora dvije službe pri spomenutoj Komisiji i to Službe za odgoj i Službe za edukaciju, ali je primao platu za jedno radno mjesto, ocekujuci nagradu od Allaha za dodatni angažman.

Životna i naucna metodologija

Ostao je upamcen kao umjeren i covjek koji se držao središnjeg puta i po pitanju akide i po pitanju fikha i po pitanju morala, bez pretjerivanja ili popuštanja. Nije poznato da je nekoga proglašavao novotarom, nevjernikom ili pokvarenjakom, jednom rijecju – bio je pravca ehlis-sunneta vel-džemata. Ovaj pravac je naucio i naslijedio od svojih profesora poput šejha dr. Muhammeda Avfa i šejha Alija Hameda el-Haššana. Bio je posvecen izgradnji medumuslimanskog jedinstva, sklada i harmonije i udaljenosti od razilaženja i podjela. Zbog dobrog poznavanja ove tematike i zbog želje da prenese iskustva prijašnjih generacija (selefa) napisao je knjigu Fikhul-itilaf... kava‘idut-te‘amuli me‘al-muhalifin bil-insaf – Razumijevanje harmonije i sklada... pravila ponašanja i pravicnost prema onima sa kojima se razilazimo.

Samim nazivom autor pokazuje svoje poznavanje i razumijevanje ove tematike jer knjigu nije nazvao Razumijevanje razilaženja, kako se cesto srece kod govora o ovoj temi, vec je nazvao Razumijevanje harmonije i sklada jer je upravo to ono što nam je naredeno šerijatom i što Allah kod nas voli. Knjiga se sastoji od jednog toma, od 425 stranica, i podijeljena je u osam cjelina.

Prvu
cjelinu nazvao je Bejnel-hilaf vel-insaf – Izmedu razilaženja i pravednosti, gdje obraduje teme razilaženja i njenih vrsta, zatim pitanje pravde i pravicnosti, priželjkivanje pravicnosti od strane ucenih, te navodi konkretne primjere kod ucenjaka po ovom pitanju.

Drugu
je cjelinu nazvao El-Insaf fil-velai lil-hakk – Pravednost u povodenju za istinom, gdje obraduje teme fanatizma i njegovog nestajanja u prisustvu pravednosti, pokazatelje ljubavi prema istini, osnove pravednosti kod potrage za istinom.

Trecu
je cjelinu nazvao El-Insaf fi tekvimil-muhalifi – Pravednost u postupanju sa neistomišljenikom, gdje obraduje teme pravednosti u ostavljanju slijedenja greške, pravednost sa aspekta dobra i ravnopravnosti...

Cetvrtu
cjelinu nazvao je El-Insaf fi tedžrihil-muhalif – Pravednost u govoru o neistomišljeniku, gdje je obradio primjere nepravednog odnosa prema suprotnoj strani, zatim pravila lijepog odnosa prema njoj, o neiznošenju stavova onih koji imaju nepravedan odnos prema njima...

Petu je cjelinu nazvao Insaf ‘ametil-muslimin ve hasetihim – Pravednost prema obicnim muslimanima i ucenim skupinama medu njima, gdje obraduje pojam širokog kruga onih koji pripadaju islamu od potpomognute skupine (et-taifetul-mensure) pa do bilo kojeg pripadnika Kible.

Šestu cjelinu nazvao je El-Insafu bitahkikil-mesalihiš-šer‘ijjeh – Pravednost u ostvarivanju šerijatski ispravnih javnih interesa i koristi, gdje obraduje pitanje cuvanja bratstva, pitanje mudrosti, pitanje pametnog odnosa izmedu koristi i štete, pitanje pravednog odnosa prilikom kritikovanja i suzbijanja nevaljalih radnji i u postepenosti prilikom toga.

Sedmu
cjelinu je nazvao El-Insaf fi-l-i'izar – Prevednost u opravdavanju ljudi, gdje govori o idžtihadu i nacinima tumacenja i razumijevanja, zatim iznalaženje opravdanja zbog neznanja ili slijedenja drugog, iznalaženje opravdanja zbog nemogucnosti ili prisile...

Osmu
je cjelinu nazvao El-Insaf fi ‘ademil-guluvi – Pravednost u nepretjerivanju, gdje govori o jednakosti i podjednakim kriterijima, o pojavama koje nas mogu sacuvati pretjerivanja kao što je ispravno razumijevanje i ispravna fetva.

Ova knjiga se puno svidjela dr. Jusufu el-Karadaviju, tako da ju je koristio prilikom pisanja svojih djela. O autorovoj ucenosti svjedocio je i dr. Abdullah Azzam, rahimehullah, koji je tvrdio da je šejh Mahmud najuceniji covjek u Pakistanu po pitanju arapskog jezika.

Pored ovog, iza sebe je ostavio još jedno pisano djelo. Rijec je o knjizi pod naslovom Hazihi ahlakuna hine nekun muminin hakkan – Ovo su naše norme ponašanja (moral) dok ne postanemo istinski vjernici.

Zadnje godine života

Zadnje godine života proveo je u Dohi radeci u školama Endelusa od njihovog osnivanja 1993. pa sve do 2000., gdje je ucestovao u unapredenju nastavnog programa i u administrativnim poslovima za što je imao veliko i višegodišnje iskustvo steceno tokom rada u Pakistanu.

U ramazanu 1422. godine po Hidžri zadesili su ga problemi koji su utjecali na njegovo zdravlje. U utorak 3. ševvala 1422. godine po Hidžri preselio je na ahiret oslobadajuci se dunjaluckih bolova i problema.

Preuzeto iz knjige:


205 POUCNIH IZREKA ALIMA EHLIS-SUNNETA VEL-DŽEMATA NA TEMU

PRINCIPI OCUVANJA JEDINSTVA ISLAMSKOG SAFFA

Items details

Icon for hits displayHits: 1247 clicks
Icon for creation to displayCreated 4 years and 4 months ago at Utorak, 21 Maj 2013 by Vjernik

TCE-Plugin by www.teglo.info