أهل السنة والجماعة - Ehlu sunnet vel-džemat

Islamski portal | Džemat-Sabah

Islam - Vjera mira Naslovna ISLAM|TEME Namaz | Stub Vjere O namazu, njegovoj važnosti i vrijednosti

O namazu, njegovoj važnosti i vrijednosti

E-mail Ispis PDF
Share

Priredio: mr.Abdulvaris Ribo

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Prvo za šta ce covjek na Sudnjem danu polagati racun jeste njegov namaz, pa ako bude nadeno da je potpun, upisat ce se kao potpun, a ako od njega nešto bude nedostajalo, Allah ce kazati: 'Vidite da li mu možete naci dobrovoljnih namaza?' Od njegovih dobrovoljnih namaza upotpunit ce se ono što bude nedostajalo od farzova, i tako ce se sva druga djela mjeriti.''[1]

Hadis prije svega govori o važnosti namaza, koji je nakon šehadeta (rijeci pripadnosti islamu) najvažnija islamska dužnost i djelo za koje cemo prvo biti pitani na Sudnjem danu. U jednom drugom hadisu navodi se da ako nam namaz bude ispravan i potpun, bit ce nam ispravna i druga djela. To je, prije svega, iz razloga što ona osoba koja obavlja namaz, obicno obavlja i druge islamske dužnosti i kloni se harama, dok ona osoba koja ne vodi racuna o namazu, obicno ne vodi racuna ni o ostalim Allahovim zapovjedima. Takoder, namaz nas odvraca od ružnih i nevaljalih djela i stalno nas podsjeca na našeg Gospodara, naše obaveze prema Njemu, podsjeca nas i na konacni povratak Allahu. S obzirom da je covjek sklon zaboravu i nemaru, te da možda u svome životu odredeni period nije obavljao namaz, vrlo je bitno da obavlja što više dobrovoljnih namaza ili nafila kojima ce upotpuniti svoj namaz, odnosno upotpuniti ono što mu bude nedostajalo od farz-namaza. Najvažniji dobrovoljni namazi su, svakako, sunneti koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svakodnevno obavljao uz farzove pet dnevnih namaza. Nakon toga dolazi nocni namaz koji je, nakon farzova, najvredniji namaz i mnoge druge nafile-namazi o kojima ovdje nemamo prostora da opširno govorimo. Kao i namaz, tako ce se obracunavati i druga djela: post, zekat, odnosno, ako bude nedostajalo nešto od farzova, bit ce nadopunjeno nafilama.

Vrhunac duhovne cistote

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Šta mislite kada bi neko od vas ispred vrata imao rijeku i u njoj se pet puta dnevno kupao, da li bi na njemu ostalo imalo prljavštine?'' ''Ne, na njemu ne bi ostalo nimalo necistoce'', odgovoriše. ''Tako je i sa pet dnevnih namaza, Allah sa njima briše grijehe'', rece Poslanik.[2]

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Pet dnevnih namaz i džuma do džume brišu grijehe koji su pocinjeni izmedu njih, ako se budu izbjegavali veliki grijesi.''[3]

Isto kao što se naše tijelo može uprljati materijalnim necistocama, tako se i naša duša može uprljati duhovnim necistocama ili grijesima. Svi islamski propisi, kako naredbe, tako i zabrane, imaju za cilj da našu dušu ucine cistom i da je kao takvu približe Allahu. Ocistiti dušu ili je ocuvati cistom, najvažnija je zadaca svakog muslimana, jer od cistoce duše zavisi da li cemo steci Allahovu milost i oprost i tako nastaniti džennetske bašce u kojima cemo vjecno uživati. S obzirom da je namaz najcešci ibadet u islamu, on predstavlja najbolji put i nacin da svoju dušu ocistimo od grijeha i da je približimo Allahovoj milosti. Nezamislivo je da onaj ko ne klanja ili ne vodi dovoljno brige o svome namazu bude cist od grijeha kao onaj ko redovno klanja. Onaj ko obavlja redovno namaz i posveti mu se kako treba, sigurno ce biti cist od grijeha kao onaj ko se pet puta dnevno kupa u rijeci. To nam je u ovome hadisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, slikovito i objasnio. Zaista divan primjer duhovne cistote.

Grijeh onoga ko ne klanja

Prenosi se od Džabira, radijallahu anhu, da je rekao: ''Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: 'Izmedu covjeka i širka (idolopoklonstva) i kufra (nevjerstva) je ostavljanje namaza.'''[4]

Prenosi se od Abdullaha ibn Burejde, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Ugovor koji je izmedu nas (muslimana) i njih (nevjernika) je namaz, pa ko ga ostavi, postao je nevjernik.''[5]

Neobavljanje namaza je jedan od najvecih grijeha, dok mnogi islamski ucenjaci, kako iz generacije ashaba, tako i oni kasniji, smatraju da je, uistinu, nevjernik onaj ko ostavi namaz. Neki opet smatraju da je onaj ko ne klanja veliki grješnik, koji se treba javno pokajati.

Vecina islamskih ucenjaka, medu kojima su imami Ebu Hanife, Malik, Šafija i Ahmed, na stanovištu su da onaj ko nijece i osporava obaveznost namaza postaje nevjernik, dok onaj ko ga priznaje kao vjersku obavezu, ali ga ne obavlja iz nemara i lijenosti, nije nevjernik, nego je veliki grješnik. U svakom slucaju, namaz je najbolji pokazatelj iskrenosti naše vjere u Allaha i potvrda našeg imana, pa se sa namazom ne treba igrati, nego se trebamo truditi da ga redovno i na vrijeme obavljamo, ako se želimo sacuvati džehennemske vatre.

Namaz je najvrednije djelo

Prenosi se od Abdullaha ibn Mes'uda, radijallahu anhu, da je rekao: ''Upitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: 'Koje je djelo najvrednije?' On mi je odgovorio: 'Namaz u njegovom vremenu.' Upitao sam: 'A koje onda?' 'Dobrocinstvo prema roditeljima', odgovorio je. 'Pa koje onda?', ponovo sam ga upitao. Odgovorio je: 'Džihad (borba) na Allahovom putu.' Više ga nisam pitao iz poštovanja prema njemu.''[6]

Namaz je, nakon imana – vjerovanja, najvrednije djelo i zato mu trebamo poklanjati najviše pažnje, ako želimo da dokucimo Allahovu milost i da se dobro pripremimo za polaganje racuna na onome svijetu. Onaj ko nema namaza, zaista ce na Sudnjem danu biti siromašan sa djelima, a cija dobra djela budu oskudna, teško ce racun položiti.

Najbolji namaz je onaj koji je obavljen na vrijeme, a namaska vremena su poznata. Ovo znaci da nije dobro i da je grijeh neopravdano odgadati namaz i klanjati ga izvan njegovog vremena. Sama cinjenica da se namaz obavlja pet puta dnevno, za razliku od ostalih temelja islama, koji se obavljaju jednom u životu ili jednom u godini, najbolje nam govori o njegovoj važnosti u islamu. Takoder, nakon namaza najvrednije djelo je dobrocinstvo prema roditeljima i borba na Allahovom putu.


[1] Sahih Sunen Nesai, 465.

[2] Buhari, 2/9, i Muslim, 667.

[3] Muslim, 233.

[4] Muslim, 134/82.

[5] Ahmed, 5/346, Ibn Madže, 1079, Nesai, 1/231 i 232, Tirmizi, 2756, i drugi.

[6] Muslim, Kitabus-salat, 85.


Nakon kratkog prezentiranja bitnosti Namaza u zivotu jednog Muslimana - Muslimanke, treba se svako zapitati gdje smo mi na odnosu ove Naredbe od Allaha Uzvisenoga

Items details

Icon for hits displayHits: 1902 clicks
Icon for creation to displayCreated 5 years and one month ago at Subota, 27 Oktobar 2012 by Vjernik

TCE-Plugin by www.teglo.info