أهل السنة والجماعة - Ehlu sunnet vel-džemat

Islamski portal | Džemat-Sabah

Islam - Vjera mira Naslovna ISLAM|TEME Namaz | Stub Vjere PERIOD KRAĆENJA NAMAZA KADA MUSAFIR PRIVREMENO BORAVI U NEKOM MJESTU

PERIOD KRAĆENJA NAMAZA KADA MUSAFIR PRIVREMENO BORAVI U NEKOM MJESTU

E-mail Ispis PDF
Share

PERIOD KRAĆENJA NAMAZA KADA MUSAFIR PRIVREMENO BORAVI U NEKOM MJESTU

PRVO PITANJE:
- Esselamu alejkum, moj drug živi u Novom Pazaru, ali sada studira u Novom Sadu i tamo stanuje, koliko se smatra da je putnik kada ode iz Novog Pazara u Novi Sad, ili se to smatra da mu je mjesto stanovanja odnosno kuća jer tamo se zadrži i po 3, 4 mjeseca? Allah da vas nagradi.
DRUGO PITANJE:
- U srijedu putujem u Njemačku na privremeni rad koji će inšaAllah trajati mjesec i po do dva mjeseca. Nema sumnje da sam musafir, barem dok ne dođem na odredište, i pročitao sam na vašoj stranici stav o tome koje je rastojanje potrebno da bi se bilo putnik i tako moglo koristiti olakšice musafira. Zanima me o vremenu boravka i stanja musafirluka, pošto otprilike znamo koliko ostajemo i imamo stalno boraviste u Njemačkoj, kod šefa imamo smještaj itd... (prošle smo godine isto išli i kratili smo i spajali namaze u autobusu po dva rekata, dok nismo stigli i smjestili se kad smo prestali tako raditi i smatrali smo se nemusafirima od tada, iako smo koristili neke olakšice tako da smo išli na džumu svako treći petak i u većem periodu smo podne klanjali u ikindijskom vremenu, koristili smo tu olaksiću koja je dosla u hadisu da je Ibn Abas spojio podne i ikindiju a bio je u Medini a nije bilo nevrijeme, naravno da smo ovu olakšicu koristili iz naše slabosti da upitamo šefa da nam dozvoli ali tako je bilo, da nam Allah oprosti). Međutim ove godine smo se dogovorili sa šefom da možemo klanjati podne u njegovom vremenu ali sada sam čuo neko mišljenje da možemo čitavo vrijeme kratiti i spajati namaz dok smo tamo, trebam napomenuti da sam pomalo zbunjen u vezi ovoga, pa moje obracanje vama je za neki savjet i pojasnjenje da li smo ispravno postupali prosle godine i da li da ove godine kratimo čitavo vrijeme boravka u Njemačkoj ili da postupimo kao prosle godine s tim da klanjamo podne u njegovom vremenu i da ne koristimo tu olaksicu spajanja sa ikindijom jer sada nema potrebe za tim. i Jos samo ako bismo po vasem misljenju terbali kratiti kako da postupamo u vezi dzume da li je mozemo klanjati za onim ko nije musafir i ostale namaze posto mozemo posjecivati jednu tursku dzamiju i posjecivali smo je, i mozemo li na primjer odemo na aksam klanjamo za imammom aksam a onda samo skratimo jaciju u aksamskom vremenu dva rekata i to je to itd... I još da pitam da li smo ispravno postupali dok smo u putu bili, u autobusu jer smo klanjali namaze sjedeci i sa tejemumom u vecini slucajeva, jer uspio sam uzeti abdest samo jednom u toku puta u Austriji a ostalo je bilo tako da sam tejemum uzimao od autobuski, naravno kad se ukaze prilika uzmemo abdest vodom, mada su pauze u putu kraće i koristimo ih za nuždu i odmor.
Izvinjavam se na ponovnom obraćanju vama i ako  vam dosađujem itd... ali vaši odgovori su najrealniji i imam povjerenja u vas itd...
Da vas Allah nagradi na trudu koji ulažete i da vam iz obilja Njegovog podari odakle se i ne nadate!!!
ODGOVOR: Alejkumusselam.

Oba ova pitanja se vraćaju na poznatu mes'elu vezanu za musafira, a ona glasi: u kojem periodu se krati namaz i korište druge olakšice putovanja kada musafir privremeno boravi u nekom mjestu.

Nema razilaženja među učenjacima da je musafiru propisano da krati namaz sve dok je na putu, tj. sve dok se kreće i putuje prema odredištu, ma koliko se to putovanje odužilo. Međutim, kada stigne u mjesto odredišta, tj.mjesto privremenog boravka u kojem može boraviti 10 dana, mjesec, šest mjeseci, godinu, više ili manje, da li je musafiru propisano i koji period da koristi olakšice putovanja od kraćenja namaza i slično?

Po ovom pitanju zbog nepostojanja jasnog šerijatskog teksta koji presuđuje učenjaci imaju veoma podijeljeno mišljenje, pa čak Ibn Hadžer navodi preko deset stavova učenjaka.

Takođe, Tirmizi u svom Sunenu navodi sljedeća mišljenja:
- Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da su oni (ashabi) kratili do 19 dana a upotpunjavali ako bi boravili više od toga kao što je prenio isto od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
- Od Alije, radijallahu anhu, da onaj ko boravi 10 dana da upotpunjuje namaz.
- Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, u prvom rivajetu da onaj ko boravi 15 dana upotpunjava namaz, a u drugom rivajetu ko boravi 12 dana.
- A od Seid ibn Musejjiba da ko boravi 4 dana da upotpunjava, a od Sevrija i učenjaka Kufe da ko nijeti boravak 15 dana upotpunjava namaz, a od Evza'ija da ko nijeti boravak 12 dana upotpunjava namaz, dok Malik, Šafija i Ahmed smatraju da ko nijeti boravak 4 dana upotpunjava namaz a Ishak smatra da je najjači stav ono što se prenosi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, od 19 dana.

Od tih stavova najpoznatija su neka četiri mišljenja učenjaka.

Prvo mišljenje: ako musafir nijeti da boravi u nekom mjestu više od četiri dana nije mu propisano da krati.

Ovo je stav džumhura (većine) učenjaka, tj. stav malikijskog, šafijskog i hanbelijskog mezheba. S tim da malikije i šafije u ova četiri dana ne ubrajaju dan ulaska i dan izlaska iz tog mjesta, a hanabile određuju ova četiri dana sa dvadeset i jednim namazom, tj. ako će musafir klanjati u tom mjestu više od dvadeset i jednog namaza onda je on mukim (tj. osoba koja privremeno boravi u nekom mjestu i ne ubraja se u musafire) i nema status musafira, a ako će klanjati manje od dvadeset jednog namaza onda on ima status musafira.

Oni svoj stav dokazuju sa dva hadisa:

Prvi hadis mutefekun alejhi od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhuma, u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao u Mekku prilikom oprosnog hadždža ujutro 4. Zulhidžeta, pa je boravio u Mekki 4., 5., 6. i 7. i klanjao je sabah namaz osmog dana u Mekki a zatim otišao na Minu, kratio je namaz u tim danima. I kažu da je imao namjeru da boravi u Mekki.

Komentar: naravno, ono što se može prigovoriti je da period koji je boravio (tj. četiri dana) nije najmanji period u kojem putnik ima status musafira jer je došlo u vjerodostojnim hadisima da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, boravio u nekim mjestima više od četiri dana i kratio namaz. Ono što je zanimljivo spomenuti na ovom mjestu je da se sa istim hadisom dokazuju četiri različita mišljenja u ovoj mes'eli, tj. jedni kažu da krati četiri dana, drugi šest dana, treći deset dana, četvrti dvanaest dana, naravno imajući u vidu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na oprosnom hadždžu boravio deset dana, četiri prije obreda i šest u toku obreda.

Drugi hadis sa kojim dokazuju svoj stav bilježi ga Muslim u svom Sahihu od El-'Ala' ibn Hadremija da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Muhadžir nakon završetka svojih obreda boravi u Mekki tri dana". Kažu da hadis ukazuje da musafir koji boravi tri dana u nekom mjestu da ima status musafira a više od toga nema.

Komentar: sa ovim hadisom se ne može poduprijeti ovaj stav jer hadis govori o tome da onaj ko je učinio hidžru prije oslobođenja Mekke da mu je haram stalno boraviti u Mekki a da mu je dozvoljeno da nakon obavljenih obreda hadždža i umre ne boravi u Mekki više od tri dana. Za razliku od musafira kojem je dozvoljeno da boravi u Mekki više od tri dana, pa kako onda da se upoređuje status muhadžira sa musafirom?
Zagovarači ovog stava dokazuju svoje mišljenje sa još nekim predajama i hadisima koji nisu direktni po ovom pitanju.

Drugo mišljenje: ako musafir nijeti boravak 15 dana i više nije mu propisano da krati.

Ovo je stav hanefijskog mezheba, Sevrija, Muzenija i drugih. Oni svoj stav dokazuju sljedećim:

Prvo – hadisom Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, u kojem kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je boravio u Mekki prilikom njenog oslobođenja 15 dana krateći namaz". Hadis bilježe Ebu Davud i Ibn Madže.

Komentar: ovaj rivajet hadisa sa riječima 15 dana je slab a vjerodostojan rivajet kojeg bilježi Buharija od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, je 19 dana.

Drugo – predaja od Ibn Omera, radijallahu anhuma, koju bilježi Tirmizi bez seneda da je bio na stavu da ko boravi u nekom mjestu 15 dana treba upotpunjavati namaz. A ovo je kažu takođe i stav Ibn Abbasa, radijallahu anhuma.

Komentar: ako bi uzeli da su oba rivajeta vjerodostojna to su stavovi ashaba kojima se suprostavljaju stavovi drugih ashaba, a pogotovo što se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, u vjerodostojnoj predaji prenosi stav od 19 dana, takođe Tirmizi na istom mjestu prenosi od Ibn Omera, radijallahu anhuma, njegov drugi stav od 12 dana.

Treće mišljenje: musafiru je propisano da neprestano krati sve dok nema nijet stalnog boravka u nekom mjestu.

Ovo je stav Hasana El-Basrija, Katade, Ishaka, a izabrao ga je i Ibn Tejmije. Oni svoj stav dokazuju sljedećim:

Prvo – hadisom Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu u kojem on kaže: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je boravio 19 dana krateći namaz, pa mi kada smo na putovanju 19 dana kratimo a ako smo više od toga upotpunjavamo".

Drugo – hadis od Džabira, radijallahu anhu, u kome kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je boravio na Tebuku 20 dana krateći namaz". Hadis bilježe Ebu Davud i Ahmed, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani dok su ga neki muhadisi ocijenili slabim.

Treće – hadis mutefekun alejhi od Enesa, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, putovao od Medine do Mekke i nazad klanjajući po dva rekata, a na pitanje koliko je boravio u Mekki odgovorio je 10 dana.

Kažu zagovarači ovog mišljenja da se suština putovanja ne veže za određeni period jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kratio namaz a boravio je 10, 19 ili 20 dana kao musafir.

Komentar: ovom dokazivanju se prigovara time što je neka osoba ili musafir ili mukim, tj. boravi u nekom mjestu stalno ili privremeno, a da se gore spomenuti hadisi odnose na putovanja  u kojima se nije nijetio privremeni boravak a mi u ovoj mes'eli govorimo o kraćenju musafira koji zanijeti privremeni boravak u nekom mjestu. Međutim, i ovome se može prigovoriti da u hadisima nema govora o nijećenju ili nenijećenju privremenog boravka.

Napomena:

Treba znati da su zagovarači prethodna tri mišljenja složni na tome da ako musafir boravi u nekom mjestu a nije zanijetio privremeni boravak u njemu, ne zna  kada će napustiti to mjesto i kada će završiti svoju potrebu, da takva osoba cijelo vrijeme neprestano krati.

Ovo dokazuju praksom selefa ovog Ummeta, tj. onim što je prenešeno u vjerodostojnim predajama, poput sljedećeg:
- da je Ibn Omer, radijallahu anhuma, boravio u Azerbejdžanu šest mjeseci klanjajući dva rekata (Ahmed i Bejheki).
- da je Ibn Abbas, radijallahu anhuma, odgovorio Ebu El-Minhalu koji boravio u Medini po godinu dana ne namjeravajući da putuje da klanja dva rekata (tj. krateći) (Ibn Ebi Šejbe).
- da se prenosi od tabi'ina Mesruka da je bio namjesnik u Selseletu dvije godine klanjajući dva rekata krateći (Ibn Ebi Šejbe i Abdurrezak).

A u slabim predajama se prenosi od Enesa, radijallahu anhu, da je boravio u Nejsaburu godinu ili dvije krateći namaz, takođe Abdurrahmana ibn Semure da je boravio u Kabulu ljeto ili dva krateći namaz.

Četvrto mišljenje: musafiru je propisano da krati dvadeset dana i noći a nakon toga da upotpunjava namaz svejedno nijetio boravak ili ne nijetio.

Ovo je stav Ibn Hazma a u tome ga slijedi i Ševkani, s tim da on pravi razliku između onog ko nijeti boravak pa u tom slučaju ne treba da krati više od 4 dana, a onaj ko ne nijeti boravak i ne zna koliko će ostat on krati 20 dana a nakon toga upotpunjuje.

Oni svoj stav dokazuju istim dokazima spomenutim u tri prethodna mišljenja, s tim da ga izgrađuju na dvije stvari:

Prva – da nema ibreta u nijetu boravka jer nijet ne ulazi i ne igra ulogu u onim djelima koje Zakonodavac nije naredio poput putovanja, boravka i slično. A naravno ni u hadisima nema govora o nijetu.

Druga – da je osnova upotpunjavanje namaza jer kraćenje je dozvoljeno musafiru kao olakšica zato što je musafir, a mukim, tj. onaj koji privremeno boravi u nekom mjestu, nije isto što i musafir. I još kažu da nije došlo u vjerodostojnim predajama od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kratio namaze u Mekki i na Tebuku iako je bio mukim (boravio je na tim mjestima) u oba slučaja onda bi bila obaveza da zauzmemo stav da je mukimu vadžib da upotpunjava namaz bez obzira koliko boravio u nekom mjestu.

Nakon svega može se rezimirati sljedeće:

Iako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mnogo putovao ovo pitanje je može se reći prešućeno u šerijatskim tekstovima, tj. nema jasnog, direktnog i nedvosmislenog hadisa koji daje odgovor na ovo pitanje. Najviše što se prenosi po ovom pitanju su takozvani koincidentni događaji u kojima se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kratio namaz a iz kojih su učenjaci izvlačili zaključke da musafir koji privremeno boravi u nekom mjestu može da krati toliko i toliko dana (3, 4, 6, 10, 12, 15 i 19 dana) a ako boravi više od toga da upotpunjuje. To jest, dok je bio u gradu Mekki za vrijeme hadždža kratio je četiri dana, ili za čitavo vrijeme boravka na hadždžu od deset dana kratio je namaz, ili za vrijeme oslobađanje Mekke, bitke na Tebuku kratio je u rivajetu 15, u drugom 18, u trećem 19 dana.

Stoga je veoma upitno iz ovih koincidentnih događaja izvlačiti ovaj propis, jer to znači da je boravio u Mekki za vrijeme hadždža ili prilikom njenog oslobođenja, kao i u bici na Tebuku više ili manje od spomenutog perioda moguće je da bi kratio namaz. A sa druge strane, kako razlučiti koji od ovih perioda (4, 6, 10, 15, 19 dana) je preči da se slijedi po ovom pitanju.

Zato mnogi učenjaci kada govore o ovoj mes'eli i opredijele se za neko mišljenje da je kod njih odabrano na kraju kažu da je ovo mes'ela idžtihadije, tj. nema preciznog i jasnog šerijatskog teksta koji je rješava, te da u njoj ima širine i tolerancije bez obzira ko koje mišljenje odabrao.

Odabrano mišljenje, a Allah zna najbolje, je ono što prenosi Buharija u svom Sahihu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, u kojem on kaže: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je boravio 19 dana krateći namaz, pa mi kada smo na putovanju 19 dana kratimo a ako smo više od toga upotpunjavamo". To jest, da onaj ko privremeno boravi u nekom mjestu može da koristi olakšice musafira do 19 dana, a ko boravi više od 19 dana na njemu je da upotpunjava namaze i da ne koristi ostale olakšice musafira. Razlog odabiranja ovog stava je sljedeće:

- prije svega to što je ova predaja nešto najvjerodostojnije po ovom pitanju, a u hadisu od Džabira, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je boravio na Tebuku dvadeset dana krateći ima slabosti,
- što je osnova da mukim, tj. onaj ko privremeno boravi u nekom mjestu, upotpunjava namaz a u gore spomenutom hadisu je došlo da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kao mukim najviše kratio 19 dana,
- takođe, nema ibreta u nijetu boravka jer to nije prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nego je to tumačenje nekih učenjaka.

Prema tome na osnovu odabranog mišljenja konkretan odgovor na prvo pitanje je da tvoj drug koji studira u Novom Sadu nema status musafira kojem je dozvoljeno da koristi olakšice musafira jer boravi više od 19 dana.

A konkretan odgovor na drugo pitanje je da pošto ćete boraviti mjesec dana ili nešto više, a imate smještaj i sve uslove stanovanja, da nemate status musafira nakon što stignete u Njemačku. A što se tiče vašeg spajanja podne sa ikindijom s obzirom da sebe niste smatrali musafirima imalo je osnova da radite po hadisu Ibn Abbasa, radijallahu anhuma. S tim da treba znati da je dozvoljeno raditi po tom hadisu pod šartom da spajanje namaza mimo putovanja, kiše i straha ne bude stalna praksa nego kada se za tim ukaže potreba ili bude nužda. A džumu ste obavezni klanjati ako od vašeg radnog mjesta najbliži mesdžid u kom se klanja džuma nije mnogo udaljen (poput dvadesetak kilometara ili više) čime spada sa vas obaveza klanjanja džume uopće, u tom slučaju klanjajte podne. Ve billahi tevfik.

Pripremio:

mr.Zijad Ljakic

http://www.zijadljakic.com

Items details

Icon for hits displayHits: 1373 clicks
Icon for creation to displayCreated 5 years and 0 months ago at Petak, 07 Septembar 2012 by Vjernik

TCE-Plugin by www.teglo.info