Islam - Vjera mira Naslovna ISLAM|TEME Muslimanka | Žena u Islamu Pokrivanje lica zene

Pokrivanje lica zene

Share

Pokrivanje lica Zene (Vjernice)
Hanefijska pravna škola i vjerska praksa Bošnjaka


Pokrivanje lica kod žena muslimanki bilo je poznato od vremena poslanstva pa sve do naših dana. Slobodno možemo kazati da je, do unazad, manje od sto godina ovakav način pokrivanja žena bio jedino poznat u muslimanskim sredinama.
Onda se javlja tzv. Pokret «modernista» unutar nosioca islamske misli, koji su počeli zagovarati tezu da žena nije obavezna pokriti lice. Među najpoznatijim modernistima je egipatski alim Muhammed Abduhu. A kod nas je reis Džemaludin ef. Čaušević, koji je vrativši se sa studija, iz Istanbula, počeo pozivati u identične ideje kao i Abduhu. Kao što je Abduhu dočekan na «nož» od strane tradicionalne uleme cijelog islamskog svijeta, tako je bilo i sa samim reisom Čauševićem od strane tradicionalne uleme naših prostora.
Kao branitelj tradicionalnog pokrivanja (pokrivanja lica) posebno se istakao mostarski muftija Ali Riza Karabeg, koji je u svom djelu Rasprava o hidžabu naveo dokaze da pokrivanje lica nije «običaj», nego stvar koja je propisana Kur'anom i sunnetom, i koja je općepoznata kod islamskih pravnika, mufessira i ostalih islamskih učenjaka.

Teza «otkrivanja lica» od strane tradicionalne ulema nazvana je «otkrivanjem žene», iako se radilo samo o otkrivanju lica. Nakon pojave modernista dolazi do pojave komunizma i komunista koji zakonski zabranjuju muslimankama pokrivanje lica. Od tog vremena pa do zadnjih desetak godina gubi se svaki trag pokrivanja lica na našim prostorima.


U toku i nakon agresije, pokrivanje lica doživljava svoj preporod na našim prostorima, pa skoro da nema grada i čaršije a da u njemu nema žena koje pokrivaju svoja lica. U isto vrijeme se pojavljuju ljudi koji govore da je takav način pokrivanja stran ovim prostorima. Za njih kažemo ono što je rekao poznati arapski pjesnik Ahmed Ševki, opisujući moderniste svog vremena: «Da mogu porekli bi i svoje očeve koji su umrli!»

Koliko je pokrivanje lica kod žena bilo poznato na ovim prostorima najbolje nam kazuje Muhammed Hadžijahić u svojoj knjizi Porijeklo bosanskih Muslimana: »Dževdet-paša, inspektor u Bosni, u svom pismu od 2. maja 1864. godine, upućenom velikom veziru, čudeći se zbog te pojave, kaže: '...kako je vidio djevojke od dvadeset do dvadeset i pet godina kako hodaju i ašikuju bez feredže'. Zatim, opisujući žene muslimana u Bosni, kaže: »Djevojke u Bosni dok se ne udaju, ne oblače feredžu (nikab), ali zato pokrivaju glavu šalom i jednom rukom držeći oba kraja šala idu vrlo uljudno.» (str. 84)


Stav hanefijskog mezheba


Stav hanefijskog mezheba je da je u osnovi dozvoljeno da žena otkrije lice i šake, i da je dozvoljeno muškarcima da gledaju u lica i šake žena pod uvjetom da taj pogled nije sa strašću. Kaže se u djelu Bidajetul-mubtedi, djelu koje je osnova poznate Hidaje: «Nije dozvoljeno muškarcu da gleda u stranu ženu, osim u njeno lice i šake.» (10/24, sa komentarom Fethul-Kadir) Kao što smo rekli, uvjet je da taj pogled ne bude sa strašću. Kaže mostarski muftija Ahmed bin Muhamed u svom djelu Enfeu delail li tahsini suveril mesail: "Ukoliko čovjek nije siguran da će mu pogled biti bez strasti: nije mu dozvoljeno da vidi njeno lice." (Rukopis broj 966, Gazi Husrev-begova biblioteka, L-313)


Kada pogled biva sa strašću, ili kada u društvu manjka islamskih normi ponašanja od kojih je i obaranje pogleda, hanefijski pravnici kategorični su da je ženi obaveza pokriti lice, kao preventiva za zaštitu od nemorala.


Kaže se u djelu Tenvirul-ebsar: «Zabranjuje se ženi da otkriva svoje lice pred muškarcima, radi bojaznosti od fitneluka.» U komentaru pomenutog djela Ed-Durrul-muhtar, te glosi Er-Redul-muhtar, poznatijoj kao Hašijetu Ibn Abidin, kaže se da je to pokrivanje: «Ne radi toga što je lice avret, nego iz bojaznosti od fitneluka do kojeg dolazi prilikom pogleda sa strašću.» (1/438)


U djelu El-Bahr er-raik, komentar djela Kenzu dekaik, stoji: "Kažu naši šejhovi (tj. hanefijski): «Ne dozvoljava se mladoj ženi da otkrije svoje lice pred muškarcima, u ovom našem vremenu, iz bojaznosti od fitneluka.» (1/284)"


U djelu El-Hedije el-alaijje stoji: «Mladoj ženi se zabranjuje otkrivanje lica zbog straha od fitneluka.»

Kaže imam En-Nesefi, jedan od najpoznatijih komentatora Kur'ana iz hanefijske pravne škole, komentarišući riječi Uzvišenog Allaha: O Vjerovjesniče, reci ženama svojim, i kćerima svojim, i ženama vjernika neka spuste haljine svoje niza se»: «Tj. neka spuste svoju odjeću i neka pokriju svoja lica.» (3/45)


U komentaru pomenutog ajeta, Ebu Su'ud, također poznati mufessir iz reda henefijske pravne škole, i nekadašnji šejhul-islam Osmanske države, u svom tefsiru Iršadul akli selam ila mezaja el-Kuranil-kerim, kaže: «Tj. neka pokriju svoja lica i svoja tijela.» (7/115)


Ismail Hakki el-Brusevi, također mufessir hanefijskog mezheba, u svom tefsiru Ruhul-bejan, koji je bio jedno od omiljenih djela uleme na ovim prostorima, u komentaru pomenutog ajeta, kaže:


«Ajet znači neka pokriju svoja tijela i svoja lica kad izađu iz kuća radi potrebe i neka ne izlaze otkrivenih lica i tijela.» (7/240)


Ebu Bekr el-Džessas, u komentaru istog ajeta, kaže:
«U ovom ajetu je dokaz da je mladoj ženi naređeno pokrivanje lica.» (3/458)


Poznati mostarski muftija Ali Riza Karabeg spominjući ovaj ajet kaže:
«Tj. na obraze i sve ostalo. U ovome su suglasni svi komentatori koji među nama kolaju.» (Rasprava o hidžabu)
Citati koje smo naveli jasno upućuju da kod klasičnih učenjaka hanefijskog mezheba ne postoji razilaženje da je žena u vremenu u kojem se nalazimo obavezna pokriti lice.


Od savremenih živih učenjaka hanefijskog mezheba spomenut ćemo govor šejha Vehbi Sulejmana el-Gavudžija, komentatora djela Multakal-Ebhura koji je preveden i kod nas, koji kaže:


«Osnova u mezhebu Ebu Hanife jeste da je ženi dozvoljeno da otkrije lice i šake kada je u sredini u kojoj su i muškarci i žene čestiti. Međutim, kada se ta osnova promijeni i nije se sigurno od fitneluka, tada je ženi obavezno pokrivanje cijelog tijela i lica i šaka, kao preventiva od fitnelika i onome što vodi ka tome. Tako da je propis hanefijskog mezheba u ovom našem vremenu, a takav je propis sva četiri mezheba, da je ženi haram da otkrije svoje lice osim u slučaju nužde, a Allah najbolje zna.» (El-Meretul-muslime, 201-202)


Kada je u pitanju ulema sa ovih prostora, ne možemo reći da su oni zastupali drugačije mišljenje od prethodno spomenutog, osim reisa Čauševića i njegovih istomišljenika, kao što smo na početku već kazali. Neka djela koja smo spomenuli kao izvor navedenih mišljenja nalaze se kao rukopisi ili kao štampana djela u bibliotekama širom naših prostora.Tako da sa pravom možemo reći da ona ustvari i iskazuju mišljenja naše uleme.


Da bismo ovo upotpunili, spomenut ćemo mišljenje Mehmeda ef. Handžića, koji kaže:
«Za nevolju žena može otkriti lice i ruke do iza šaka. Ostalo tijelo treba da joj je uvijek pokriveno pristojnom odjećom kada se pojavljuje pred, za nju, stranim muškarcima. Osim toga, ženi je naređeno da što više boravi kod kuće, baveći se kućnim poslom, i da se ne miješa sa muškarcima.» (Islamske teme, 160.)




hfz. Dževad Gološ

Items details

Icon for hits displayHits: 4154 clicks
Icon for creation to displayCreated 3 years and 5 months ago at Nedjelja, 22 Maj 2011 by Administrator

TCE-Plugin by www.teglo.info

 
Croatian Albanian Arabic Danish English French German Italian Portuguese Russian Spanish Swedish

NAJNOVIJI TEKSTOVI

Posjetioci | Stranice

  • Ukupno Članova: 656
  • Gostiju Online: 24
  • Članova Online: 0
  • Registrovanih Danas: 0
  • Novi Članovi Sedmice: 0
  • Novi Članovi Mjeseca: 3
  • Zadnji Član: musliman22

Posjetite nas...